kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Petak, 30 Prosinac 2016 11:28

Mirjana Zelenika podrijetlom Lipnjanka osvojila svjetsko tržište pjenušca

Piše: Tportal | Radio Ljubuški Piše: Tportal | Radio Ljubuški

U mjesecu u kojem se otvara najviše pjenušaca, T.portal je donio priču o uspješnoj obitelji Zelenika iz Iloka koja se probila na svijetsko tržište proizvodnjom pjenušca. Za sebe kažu da su ‘domaći uvoz’. Najprije su ih priznali u svijetu, a tek onda u Hrvatskoj - iz koje se cijelo vrijeme nisu makli.

Njihov pjenušac piju Rolling Stonesi, s njihovom čašom u ruci uslikan je Tony Blair. S njim se kucaju kineski milijunaši, na domjencima i počasnim policama drže ga njemački i britanski grofovi, bankari i industrijalci, vole ga i poljski političari. O njima piše i preporučuje ih Decanter, a njihov šampanjac naći ćete u svjetskim hotelima. Oni su obitelj Zelenika, a zanimljivo je kako ovi marljivi i uspješni ljudi korijene vuku iz Hercegovine. Naime, Mirjana i Vlado Zelenika oboje su s područja Hercegovine. Gospodin Vlado koji se bavi vinogradarskim i vinarskim poslom vuče korijene iz Širokog Brijega, dok je Mirjana, koja je „frontmen“ i manager njihove obiteljske tvrtke, porijeklom iz Ljubuškog, točnije iz Lipna. Mirjanini roditelji su iz Lipna: Tonko Paponja (umro prošle godine) i Dragica Prskalo. Iselili su u Ilok ranih pedesetih prošloga stoljeća, gdje je Mirjana i odrasla. Našli se u majci Slavoniji i oplemenili je. Rat ih je protjerao u Zagreb, ali su obnovili posjede i napravili dobru poslovnu priču.

 

Za svoju pjenušavu priču Mirjana Zelenika, obiteljska glasnogovornica za T.portal je rekla da je čisti 'domaći uvoz', pojašnjavajući: 'Najprije su nas prepoznali i priznali u svijetu, onda tek onda u Hrvatskoj iz koje se cijelo vrijeme nismo makli.'

Mirjana je iz Iloka u konvojubila protjerana početkom rata. S obitelji se vratila 1998. godine i kupila posjede, odučivši spojiti strast, ljubav i dotadašnji posao.

Završila je za zvanje vinara u Iloku, a u daljnjem obrazovanju specijalizirala je komunikacije, marketing i brending, što je, pokazalo se, izvrstan spoj.

Kad se vratila u Ilok, pomislila je – imamo vrhunsko vino, ima li išta logičnije nego potruditi se, dobiti vrhunski pjenušac i to prezentirati i prodavati kao poslovne luksuzne darove. Njen 'Double Gold' s tučenim 24- karatnim zlatom bio je favorit jedinog sajma vina i žestoki pića na Bliskom istoku, u Dubaiju 2007, pjenušac Carmen Sylve s likerom borovih iglica u Londonu 2010. godine na Wine Fairu preporučuje Decanter, pjenušac 'U sridu' 2015. London Decanter, Blago iz mora - Treasure from the sea, koji zrije u amforama na dnu mora, najskuplji je hrvatski pjenušac, a 'Prizemljeno sunce' koje je autorski dizajnirao kipar Ivan Kožarić, najmanji je pjenušac na svijetu.

Trebalo nam je 15 godina predanog rada da bismo uspjeli

'Kažu - uspjeli su preko noći. Zaboravljaju da je naša noć trajala 15 godina. Kad smo došli u Ilok, sedam godina smo eksperimentirali i nismo izlazili na tržište', govorila je za T.portal Mirjana tijekom razgovara u zagrebačkim prostorijama njene tvrtke za marketing - Vitron, u kojoj se, osim svojim pjenušcima i vinima, bavi promocijom i konzultiranjem domaćih vinara i tvrtki za strana tržišta. Srce projekta i proizvodnje je Ilok. Tamo je na 3,5 hektara smješten OPG Izvori života - Zelenika, s vinogradima na različitim pozicijama: nalaze se na tri izlaza iz Hrvatske, jer svaki na svojoj strani izbija na državnu granicu. Na njima je Mirjana s obitelji (suprug, sin i kći) razvila posebni vinski turizam, a sada pripremaju i otvaranje kušaone pjenušaca, vina i čokoladnih pralina.

 

 ljportal.com - Ljubuški Portal

 

U Iloku si naprosto ne smijete dozvoliti nekvalitetne proizvode

'Činjenica da sam odrasla i prve spoznaje o vinogradarstvu stekla u Iloku, odredila je ono što bi se moglo nazvati vinskom i poslovnom filozofijom. Ilok je još od Ilira i rimskog doba pa sve do danas poznato vinogradarsko područje i u tom smislu zaslužuje VIP tretman. Tek usput, istraživanja kažu da je baš tu u Iloku najstarija zemlja na svijetu – dva milijuna godina stara, a dunavske lesne zaravni daju posebnu mineralnost vinima. Još 1710. godine u Iloku je započet uzgoj sorte Traminac, koji je 1953. posluživan na krunidbi kraljice Elizabete II. Ne možete na takvom mjestu dopustiti sebi da proizvodite nekvalitetno, a tradicija vas obavezuje da to što proizvedete, adekvatno i predstavite svijetu', kaže Mirjana, koja je prva s obitelji u Iloku pokrenula ekološki uzgoj vinove loze. Uzgajaju Chardonnay i Traminac u najvećem dijelu te nekoliko starih sorti: kerner i rizling. Trenutno imaju pet vrsta pjenušca: Double Gold, Carmen Silva, Aureus, U sridu, Blago iz mora i Prizemljeno sunce te vrhunsko vino traminac Kadi.

Vaš otac bavio se vinima, vi ste završili vinogradarsku školu, a od samog početka usko ste surađivali s vrhunskim hrvatskim enolozima...

To proizlazi iz odluke da Ilok zaslužuje najbolje, zato smo na svakom našem proizvodu surađivali s ekspertima i strukom. Presudna je bila suradnja s profesorom enologom Miloradom Zoričićem, koji je imao povjerenja i hrabrosti upustiti se s nama u proizvodnju pjenušaca. Prije svega, bio je to veliki rizik. Odlučili smo se za tradicionalnu metodu (Dom Perignonsku), u osnovi sorte chardonnay iz organskog uzgoja. Naš pjenušac dozrijeva u bocama na talogu kroz dvije godine. Kad smo nakon puno pokušaja dobili vrhunski proizvod, znali smo da to nije dosta, ono što imamo moralo je imati nešto po čemu je posebno. Kad sam se odlučila za 24-karatno tučeno zlato, znala sam da je pun pogodak. Usput, zlato ima ljekovit i kažu afrodizijački učinak. No kod nas su nas, čast izuzecima, dočekali s – 'pjenušac je izvrstan, ali kome ćete vi to prodavati, vi niste zvučno ime'.

Ilok je još od Ilira i rimskog doba pa sve do danas poznato je vinogradarsko područje i u tom smislu zaslužuje VIP tretman, kaže vlasnica ovih prekrasnih vinograda gospođa Zelenika

Ilok je još od Ilira i rimskog doba pa sve do danas poznato vinogradarsko područje i u tom smislu zaslužuje VIP tretman, kaže vlasnica ovih prekrasnih vinograda, gospođa Zelenika.

 

Kako to mislite zvučno ime?

Logika takvog pristupa je – ako je naše i ne nosi neko francusko ime – ne valja. Nemam ništa protiv francuskih šampanjaca, dapače, to je rodna zemlja pjenušca, ali naši pjenušci mogu se nositi s bilo kojim europskim proizvođačem. No to nam je priznato tek kad su to potvrdili vrhunski vinski stručnjaci na stranim izložbama i sajmovima. Ono što smo mi znali jest da vino mora govoriti ne samo svojom kvalitetom, nego i svjedočiti o kulturi kraja iz kojeg dolazi, posebice dizajnom, u koji smo uložili poseban trud i znanje struke. Hrvatska je od davnina dio europskog kruga i pripadnik europske kulture prije negoli je primljena u članstvo EU-a. Zato smo našu vinsku priču uvijek brendirali pomoću kulturne baštine. Double Gold je jubilarni i posvećen je 500. obljetnici utemeljenja đakovačke ergele lipicanaca i uzgoja konja u RH, pjenušac U sridu jubileju 300. obljetnice obrane Sinja i 300. Alke, i to u dvije kategorije, premium i lux. Hoću reći, pjenušci nisu samo vrhunski užitak, nego i važan marketinški alat te pronose kulturne vrijednosti. Naravno, ako priču tako postavite.

Uz brendiranje vina kroz nacionalnu kulturu, odlučili ste se za, u našim prilikama, poseban pristup. Prilagodili ste svoje etikete osobama s poteškoćama vida?

U suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, povodom 200 godina rođenja Louisa Braillea osmislili smo etikete na Brailleovom pismu za svoje proizvode. Rekli su nam – ali tu nema novca. Da, ali samo u Europi je 28,2 milijuna slijepih i slabovidnih, a u Hrvatskoj 20 tisuća! Prije svega, tako pridonosimo podizanju svijesti o osjetljivosti prema osobama s invaliditetom, ali želimo poručiti još nešto: vrlo često im svojim predrasudama dajemo ograničen prostor, recimo, slijepi mogu biti telefonisti (dok je te službe bilo) ili maseri. Ne kažem da to nisu vrijedna zanimanja, ali što ćemo kad pred sobom imamo osobu kao što je Ray Charles! Htjeli smo pokazati da smo i kad su vina posrijedi, dužni omogućiti jednak tretman. No nismo stali samo na etiketama, naši vinogradi u Iloku prilagođeni su da ih mogu posjećivati i u njima uživati osobe s poteškoćama.

 

Njihove proizvode obožava elita diljem svijeta

Dvije su razine vašeg pristupa – jedna je da ciljate na platežno najmoćnije, a druga da se istodobno zalažete za 'priuštivi luksuz', kako to tumačite?

Rekla sam da ako mi sami nećemo cijeniti naše vinarstvo i promovirati ga, ne znam tko će. Kako ćemo to učiniti: tako da proizvodimo vrhunsku kvalitetu. Kad imate 3,5 hektara vinograda, vi ne možete proizvesti veliku količinu, ali možete vrhunsku kvalitetu. Kad sam pregovarala s Kinezima, kad su čuli koliko boca proizvodimo, pitali su me znam li koliko Kineza ima. Ja sam im odgovorila - a koliko ima milijunaša u Kini? Rekli su 596, a 21 posto su žene. E, to je niša koja nas zanima. Uspjela sam i izvezli smo u Kinu. Naravno, to je nemoguće ako nemate kvalitetu, a takva kvaliteta traži i luksuznu izvedbu. Naše pjenušce rese ručno kovane numerirane etikete u kositru. No postoji razlika između limitiranih personaliziranih serija i komercijalnih. Zato bih rekla da pjenušci mogu biti i priuštivi luksuz. Evo, naš vrhunski pjenušac Aureus može se nabaviti za 130 kuna. Znam da to nije malo, ali nije ni nešto što se baš ne može priuštiti u tijeku mjeseca ili tjedna. Mislim da je veći problem u tome što su kod nas srozani kriteriji pa se jeftina pjenušava stolna vina s dodatkom CO2 prodaju već od 12 kuna te se i krivo deklariraju. Sva sreća što je novi ministar Tolušić ipak shvatio da ako sami ne štitimo svoju proizvodnju, to nitko neće učiniti. Sigurna sam da je stvar u edukaciji i mi se organiziranjem vinskih susreta i radionica trudimo proširiti dobru vinsku priču i pritom ne dijelimo ljude. Tko želi učiti o vinima, kod nas će uvijek naći mjesta.

 

Na koja tržišta sad najbolje prodajete i kako stoji priča s Hrvatskom? Je l' se tu što promijenilo?

U Europi su nam glavna tržišta Njemačka, Belgija i Poljska. Trenutno pregovaramo s Južnom Koreom i Azerbajdžanom, a standardno smo prisutni u elitnim svjetskim hotelima, od Dubaija, Kine do Londona. Što se Hrvatske tiče, naći ćete nas u hotelima Westin, Esplanade i Palace u Zagrebu, lancu hotela Maistra - Kempinski, u hotelu Millenium u Opatiji i 4 Opatijska cvijeta, u lovranskim vilama i uglednim butik hotelima duž obale. Naš cilj je i dalje zadržati ekskluzivnost i visoku kvalitetu, što količinski znači proizvodnju od oko 7.500 - 10.000 boca pjenušca.

 

Koju novost pripremate u 2017. godini?

Nije iz svijeta pjenušca, ali je jednako tako zanimljiva. Riječ je kasnoj berbi prosušenih bobica iz 2013. godine. Vino se zove Cuccium, kao stara rimska pogranična utvrda, staro ime grada Iloka. To je na neki način homage počecima vinogradarsva u našem kraju.

 

ljportal.com - Ljubuški Portal

Pročitano 1698 puta




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

dos locos 2

ding inzenjering